Planina ne prašta greške: Dvije tragedije otvorile pitanje sigurnosti na ferratama

Nedavne tragedije na Romaniji i Čvrsnici podsjetile su nas da je granica između avanture i nesreće tanka. Poslednjih godina planinarenje i ferrate su postale vrlo popularne, ali spasilačke službe upozoravaju da planina ne prašta greške, a najčešći uzrok nesreća je ljudski faktor.

"Ne postoji neka preventiva, osim da provjerimo zdravstveno stanje, da znamo koliko smo kondiciono sposobni, odnosno šta možemo, gdje možemo itd. Te ferrate imaju svoje ocjene težine, treba da krenu sa nekim laganim ferratama, da prođu neke jednostavne ferrate, najbolje uz pomoć nekoga ko je već iskusan ili vodiča, nekoga ko će ga provesti kroz tu ferratu. Druga stvar je da mora imati adekvatnu opremu. Minimum je kaciga, pojas i ferrata set koji se koristi za ulazak u ferratu", ističe Dženadin Veladžić, predsjednik GSS FBiH.

Čak i planinari sa iskustvom, poput Lejle, koja se prije dvije godine prvi put oprobala na stijeni, pristupaju ovim izazovima s dozom opreza, svjesni da svaka nepromišljenost može biti kobna.

"Ukoliko je ferrata lagana, pa vam kažu to može i dijete popeti, na takvoj ferrati vi zapravo učite sigurno kretanje kroz stijenu, učite kako se koristi ferrata set, šta vam sve treba od opreme i na kraju krajeva, morate imati nekog stručnog, nekog vodiča koji će vam objasniti kako se ponaša na sajli. Ja sam tada bila vrlo svjesna, zbog iskustvo godinama planinarenja, koliko boravak u prirodi, koliko planina, šuma, jezero, stijena, najobičnije brdo, mogu biti opasni ukoliko potcijenimo prirodu, a precijenimo sebe", navodi planinarka Lejla Aganović Selmanović.

Osim lične odgovornosti, struka ukazuje na važnost sistemske infrastrukture. Bolja signalizacija i povezanost službi prvi su koraci ka sigurnijem boravku na planini.

"Treba da se poboljša vertikalna signalizacija na svim turističkim prilazima, da li je to uspon, da li je to via ferrata, mora postojati ta vertikalna signalizacija. Od samih tih besplatnih info telefona, kod nas u RS je 121 besplatni telefon republička uprava Civilne zaštite koja ima sinhronizaciju sa svim službama spasavanja. Onda da imate dole redoslijed te obavezne spasilačke odnosno sigurnosne opreme, to je vezano za planine. Onda za vodiče, treba da imaju lokalne GSS brojeve na svojim telefonima, da imaju s njima sinhronizaciju u svakom momentu. Mi tražimo npr. ako je veća grupa, tražimo da se prijave", pojašnjava Nenad Ikonić, načelnik GSS RS.

Ipak, veliki izazov predstavlja i iskrivljena slika stvarnosti koju serviraju društvene mreže, stvarajući kod ljudi privid lakoće i jednostavnosti.

"Ja mislim da sva ta silna kratka videa i fotografije atraktivne koje vidimo na društvenim mrežama čine da se prosječnim ljudima, koji nemaju kondiciju ili inače ne provode vrijeme u prirodi, učini da je to mnogo laške nego što to suštinski jeste", smatra Aganović Selmanović.

A kada se nesreća već desi, GSS se suočava sa još jednom preprekom, birokratijom. Za brže i efikasnije spašavanje, kažu da je neophodna bolja saradnja sa nadležnim institucijama.

"Sam taj proces bi mogao biti tečniji i lakši kada bi institucije prepoznavale malo bolje ovu službu i tako bismo lakše dolazili do bilo kojih informacija. Jer i jučerašnja sama procedura, mi smo čekali odobrenje za helikopter 6 sati. Da smo imali kojoj je ovisio život od tog helikoptera, pitanje bi bilo šta bi bilo. To je ono što bi nama trebalo kao GSS-u, bolja saradnja sa institucijama", navodi Milan Jukić, predstavnik UO GSS u BiH.

Uz edukaciju i sistemsku podršku spasiocima, krajnji cilj je poboljšanje sigurnosti, kako bi planine ostale mjesto uživanja, a ne opasnosti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad